Jugoslavija je bila i ostala prva i jedina socijalistička zemlja koja je bila deo Evropske radiodifuzije. U posleratnoj Evropi, u vreme kada su podele na istok i zapad, komuniste i kapitaliste bile u žestokom usponu, Jugoslavija beleži svoje prvo učešće 1961. godine i neprekidno učestvuje do 1977. godine, kada se zbog niza loših plasmana povlači sa takmičenja, ali se vraća 1981. godine. Sa novim načinom izbora svog predstavnika na festivalu “Jugovizija”, Jugoslavija se takmiči tokom 80-ih godina (sa izuzetkom 1985. godine kada se povukla jer se datum održavanja Evrovizije poklapao sa datumom Titove smrti, 4. majem), pa sve do raspada države 1992. godine, kada beleži svoje poslednje učešće u okrnjenom sastavu (bez hrvatske i slovenačke televizije).
Najviše uspeha imali su izvođači koji su predstavljali TV Zagreb. Deset puta su predstavnici zagrebačke televizije birani za predstavnika Jugoslavije na Evrosongu, a takođe su i ostvarivali najbolje rezultate, uključujući i pobedu grupe “Riva” 1989. godine u Lozani. To je bila jedina pobeda Jugoslavije na Pesmi Evrovizije.
Predstavnici TV Ljubljana birani su šest puta, predstavnici TV Sarajevo pet puta, TV Beograd tri puta i TV Titograd dva puta za predstavnike Jugoslavije na Pesmi Evrovizije, a svakako je najzapaženiji rezultat ostvario predstavnik TV Titograd hrvatski pevač Danijel, koji je 1983. godine u Minhenu sa pesmom Džuli osvojio visoko 4. mesto. Jedino Makedonija nikad nije imala svog predstavnika u Evropi.
Svakako da ove redove treba posebno posvetiti prvoj predstavnici Jugoslavije, do tada nepoznatoj novosadskoj pevačici Ljiljani Petrović. Ljiljana se u vreme održavanja nacionalnog izbora nalazila u Ljubljani, gde je snimala svoj debi album. Slovenački kompozitor Jože Privšek čuo je mladu Ljiljanu i ponudio joj svoju pesmu Neke davne zvezde. Pristala je i na nacionalnom takmičenju pobedila. Interesantno je to da je autor teksta pomenute pesme čuveni pesnik Miroslav Mika Antić. Ljiljana je na Pesmi Evrovizije te 1961. godine u Kanu osvojila 8. mesto.
Nakon raspada Jugoslavije, svaka od otcepljenih republika, sada već novih država, mogla je da nastavi takmičenje na Evrosongu. Hrvatskoj, Sloveniji i BiH je to već naredne 1993. godine pošlo za rukom, pa su ove države imale svoje predstavnike u Milstritu, u Irskoj. Makedonija BJR je 1996. prvi put pokušala da se probije na evropsku muzičku scenu, ali bezuspešno. Svoj debi morali su čekati do 1998. godine.
Savezna Republika Jugoslavija (kasnije državna zajednica Srbija i Crna Gora) zbog sankcija, izbacivanja iz Ujedinjenih Nacija i Saveta Evrope, nikako nije mogla aplicirati za članstvo u Evropskoj radiodifuziji. Tek nakon političkih promena, pada režima Slobodana Miloševića i dovođenja proevropskih snaga na vlast, pokrenut je proces ponovnog pridruživanja Ujedinjenim Nacijama i Savetu Evrope, što je bio preduslov i za članstvo u EBU-u. Tek od 2002. godine Jugoslavija (kasnije državna zajednica Srbija i Crna Gora) je aktivno počela da se vraća u proces primanja u EBU i konačno, 2004. godine pod drugim imenom i u potpuno drugačijem formatu takmičenja, nastupa na evrovizijskoj sceni u Istanbulu. Lane moje je kroz polufinale uspelo da u Velikom finalu Evrosonga zauzme 2. mesto.
2005. godine predstavnici Srbije i Crne Gore bili su podgorička grupa “No Name” koji su sa pesmom Zauvijek moja u Kijevu zauzeli 7. mesto.
Domaći izbor za predstavnika Srbije i Crne Gore 2006. godine obeležio je skandal koji je bio rezultat uzavrelih emocija u dvema republikama zbog inicijative crnogorskih vlasti za održavanjem referenduma o nezaviznosti Crne Gore. Otrovne strele upućivane sa obe strane televizijskih kuća, pristrasno glasanje crnogorskih članova žirija, zviždanje i demonstrativno napuštanje publike u dvorani Sava centra na nacionalnom finalu, rezultirali su tome da se SCG povukla sa takmičenja u Atini.
Već naredne, 2007. godine, tada već nezavisne države, Srbija i Crna Gora se pojavljuju na takmičenju u Helsinkiju. Ono što se tamo dogodilo 12. maja, za Srbiju i njene građane ostaće upamćeno kao najradosniji momenat u njenoj bližoj istoriji… Marijina Molitva osvojila je Evropu!!!
Pogledajte i poslušajte sve naše predstavnike na Evrosongu:
| Godina | Izvođač | Naziv pesme | TV centar | Plasman |
| 1961. | Ljiljana Petrović | Neke davne zvezde | Ljubljana | 8 |
| 1962. | Lola Novaković | Ne pali svetla u sumrak | Ljubljana | 4 |
| 1963. | Vice Vukov | Brodovi | Zagreb | 11 |
| 1964. | Sabahudin Kurt | Život je sklopio krug | Sarajevo | 13 (Nul points) |
| 1965. | Vice Vukov | Čežnja | Sarajevo | 12 |
| 1966. | Berta Ambrož | Brez Besed | Ljubljana | 7 |
| 1967. | Lado Leskovar | Vse rože sveta | Ljubljana | 8 |
| 1968. | Dubrovački trubaduri | Jedan dan | Zagreb | 7 |
| 1969. | Ivan & 3M | Pozdrav svijetu | Zagreb | 13 |
| 1970. | Eva Sršen | Pridi, dala ti bom cvet | Ljubljana | 11 |
| 1971. | Krunoslav Slabinac | Tvoj diječak je tužan | Zagreb | 14 |
| 1972. | Tereza Kesovija | Muzika i ti | Zagreb | 9 |
| 1973. | Zdravko Čolić | Gori vatra | Sarajevo | 15 |
| 1974. | Korni grupa | Moja generacija | Beograd | 12 |
| 1975. | Pepel in kri | Dan ljubezni | Ljubljana | 13 |
| 1976. | Ambasadori | Ne mogu skriti svoju bol | Sarajevo | 17 |
| 1981. | Sead Memić-Vajta | Lejla | Sarajevo | 15 |
| 1982. | Aska | Halo, halo | Beograd | 14 |
| 1983. | Danijel | Džuli | Titograd | 4 |
| 1984. | Izolda i Vlado | Ćao Amore | Titograd | 18 |
| 1986. | Doris Dragović | Željo moja | Zagreb | 11 |
| 1987. | Novi fosili | Ja sam za ples | Zagreb | 4 |
| 1988. | Srebrna krila | Mangup | Zagreb | 6 |
| 1989. | Riva | Rock me | Zagreb | 1 |
| 1990. | Tajči | Hajde da ludujemo | Zagreb | 7 |
| 1991. | Baby Doll | Brazil | Beograd | 21 |
| 1992. | Extra Nena | Ljubim te pesmama | Beograd | 13 |
| 2004. | Željko Joksimović | Lane moje | RTS | 1 (sf); 2 (f) |
| 2005. | No Name | Zauvijek moja | RTCG | 7 (f) |
| 2007. | Marija Šerifović | Molitva | RTS | 1 (sf); 1 (f) |
| 2008. | Jelena Tomašević | Oro | RTS | 6 (f) |
| 2009. | Marko Kon | Cipela | RTS | 10 (sf)* |
| 2010. | Milan Stanković | Ovo je Balkan | RTS | 5 (sf); 13 (f) |
| 2011. | Nina | Čaroban | RTS | 8 (sf); 14 (f) |
e-mail
